Emma Holten: “Potrebna je masovna solidarnost u borbi protiv govora mržnje”

Emma Holten je aktivistica koja se bori za ljudska prava, ili kako ona kaže “protiv pornografije iz osvete, i za prava manjina i žena online”. U 2014. godini objavila je članak CONSENT koji je pratilo 10 slika, a sa namjerom da naglasi važnost online prava i pristanka pojedinca. Ovaj projekat je otvorio diskusiju o poziciji žene na internetu i efektima koje pornografija iz osvete ima u svijetu, a Emma je postala predvodnica cijelog jednog pokreta. 

Prije panela na POINT konferenciji, Emma je razgovarala sa nama o online aktivizmu, seksizmu, govoru mržnje i načinima za borbu protiv njih.

Živimo u vremenu kada se dosta raspravlja o privatnosti na internetu. Ti promovišeš ideju online prava kao ljudskih prava. Na koji način bi se ta prava zaštitila, i kako izbjeći cenzuru tokom tog procesa?

To je ogromno pitanje! Mislim da moramo prvo početi primjenjivati zakone koje trenutno imamo na internetu. Pravo na privatnost, ili pravo na zaštitu protiv životnih prijetnji, su naprimjer, već postojuća ljudska prava prema UN-ovoj povelji. No, sve dok imamo ideju da internet nije stvarni život, i da stvari koje se tamo dešavaju nemaju konkretne poslijedice, nećemo dospijeti nigdje. To je trenutno najčešće zastupljeno mišljenje pri proviđenju zakona.

Mislim da je problem cenzure veoma bitan, i da postoji veliki broj etičkih diskusija koje ćemo morati imati u budućnosti. Najvažnije od njih: da li je korištenje privatne stranice kao što je Fejsbuk ljudsko pravo? Da li blokada na fejsbuku predstavlja kršenje prava na slobodu govora? Mislim da ovo predstavlja srž same diskusije: kako javne platforme odmaknuti od privatnih preduzeća u javnu sferu u kojoj bismo mogli razviti etičke smjernice koje bi dobro funkcionisale?

Sve dok privatni interesi diktiraju šta je moralno prihvatljivo a šta ne, mi praktično nemamo prava, te smo konstano cenzurisani.

Govor mržnje, prijetnje, i seksizam na internetu predstavljaju rasprostranjen problem. Kako se možemo nositi sa tim?

Na teži način: boriti se sa tim u stvarnom životu. Sve dok seksizam, rasizam i homofobija postoje u ljudskim umovima, oni postoje i online.

Moramo naći razlog zbog kojeg ljudi stvaraju te obrasce ponašanja. Ko je trol, šta on (a) žele da postignu? Također, smatram da je potrebna masovna solidarnost u borbi protiv govora mržnje. Ljudi koji nisu pogođeni mržnjom, trebaju čim je uoče prijaviti i govoriti o njoj. Često se ljudi smiju trolu ili mu čak aplaudiraju. Moramo razumijeti da njihovo ponašanje je dio mnogo većeg sistema dominacije.

Govorite mnogo o online govoru mržnje i potrebi za borbom protiv toga. Kako se možemo boriti protiv govora mržnje kada dolazi sa nepoznatog izvora?

Mislim da online borba protiv mržnje ima dosta zajedničkog u borbi protiv mržnje u stvarnom životu. Tako da bi se odgovor na ovo pitanje našao u prethodnom, ali razlika je vidljiva u tome da mi čak ni ne vidimo reakciju u stvarnom svijetu.

Možeš širiti nasilje posvuda, ali socijalne poslijedice i bol druge osobe neće biti vidljive. Ovo znači da postoji jaz koji ne izaziva empatiju kod ljudi, dok je mnogo lakše nanijeti bol. Mržnja koja dolazi iz nepoznatih izvora treba biti dokumentovana i podijeljena, a prevladati ćemo tako što ćemo podržavati jedni druge.

Biti objekat govora mržnje izaziva sram, i uklanjanje tog srama je veoma važno. Možemo to iskoristiti kako bi se edukovali o onome protiv čega se borimo. Volim anonimnost i mislim da bi trebali postojati online prostori, gdje imamo pravo biti anonimni, ali čim se ti prostori počnu koristiti za širenje mržnje, trebalo bi dokumentirati i prijaviti komentare vlasniku stranice.

Dolazite uskoro u Sarajevo. O čemu ćete govoriti na Point konferenciji i šta bi voljeli čuti tokom svog boravka?

Da, veoma sam uzbuđena! Govoriti ću o individualizmu interneta i njegovim snagama i slabostima, naročito u smislu privatnosti. Imamo veoma stroge ideje o tome sta je “korisnik”, ali korisnici snose poslijedice zbog načina na koje smo kreirali algoritme. Kako možemo razmišljati kao kolektiv i zajednička organizacija umjesto kao jedinke u borbi protiv velikih korporacija?

Veoma sam zainteresovana za rad Clare Llewelyn poslije Brexita, tako da sam veoma uzbuđena da čujem šta ona ima za reći. Očigledno je to dosta povezano sa onim što ja radim: Vjerujem da mržnja i zlostavljanje često dolazi iz frustracije zbog disfunkcionalnog sistema (ako nisu osobno motivirani), tako da me stvarno interesuje analiziranje ponašanja korisnika podstaknutih političkim događajima.