Zašto je važno “otvoreno vlasništvo”?

Posljednji panel na ovogodišnjoj POINT konferenciji bio je posvećen važnosti “otvorenog vlasništva”. Moderator Damir Dajanović (Zasto ne) razgovarao je sa Kristen Robinson (The web Foundation) najprije o samoj web stranici, koju je Kristen predstavila, a potom i o važnosti otvorenosti i dostupnosti podataka o vlasništvu nad kompanijama.

Photos by: Vanja Čerimagić

Kristen je najprije upitala prisutnu publiku koliko zapravo znaju samu definiciju ownership-a, a obzirom da je bilo i onih koji nisu podigli ruku, odlučila je krenuti sa definicijama i pojašnjenjem.
Ko stoji iza ogromnih i najprofitabilnijih kompanija izuzetno je važno, kako zbog transparentnosti tako i zbog praćenja tokova novca. Kristen je naglasila i da trenutno vlada “kriza povjerenja”. Kompanije strahuju da otkriju ko su zapravo, i koja je prava priroda i svrha njihovog djelovanja.

Zbog svega navedenog njena organizacija aktivirala je stranicu “Moneymeter” na kojoj se nalaze podaci o vlasništvu nad kompanijama, budžetima kompanija, profitu, ugovorima i sl. Ovi podaci su uglavnom ili zataškani ili se pokušavaju zataškati, i izuzetno je teško pratiti rad kompanija.Društvo, na globalnoj razini, zapravo ne zna s kim posluje i sklapa ugovore.

Web Foundation, koju je Kristen predstavljala na ovogodišnjem POINT-u, sarađuje sa još 6 partnerskih organizacija, kako bi razvili open ownership platforme u mnogim zemljama, u kojima je to neophodno.

Potreba za ovakvim platformama i web site- ovima, između ostalog, postoji i zbog rastućeg broja offshore kompanija širom svijeta, kao i zbog pranje novca.

Kristen je zaključila i da je potrebno promjeniti norme i poimanje o tome kako uobičajeno poslovanje treba da izgleda.

Najprije, svi podaci o kompanija trebaju biti dostupni u open data formatima, odnosno pretraživi i sa mogućnošću daljeg korištenja i reproduciranja (da nisu u pdf-u ili drugim ograničenim formatima) te da su dostupni za dalju obradu.

Stranica “otvoreno vlasništvo” funkcioniše na principu da se, u polje za pretragu,  utipka naziv tražene kompanije, i korisniku će stranica izlistati sljedeće podatke o kompaniji: gdje je i kada osnovana, ko je vlasnik, s kim sve posluje i sklapa ugovore i sl.
Na stranici su izloženi svi dokumenti, čak i oni sumnjivi, kako je naglasila Kristen, vjerovatno povezani i sa korupcijom.

Na samom kraju razgovora rekla je da se na platformi još treba raditi, i da tu postoji još mjesta za poboljšanje, ali za sada je svi mogu isprobati i vidjeti na kojem principu radi.

Na stranici je dostupan i tzv. antikorupcijski vodič. Naglasila je, da prilikom istraživanja, općenito, treba imati drugačiji pristup u slučaju javnog i privatnog sektora, i da je bolje  fokusirati se na privatni sektor pri analizi, jer vlasti npr. imaju na raspolaganju i koriste drugačije alate i načine lobiranja kao i ugovaranja.
Na pitanje da li treba pokušavati ostvariti neki vid saradnje sa bankama, Kristen je rekla da svakako treba pokušavati “iako neće, to ne znači da ne treba stalno pokušavati.”

Za sami kraj, Kristen je zaključila da je potrebno vrijeme da bi platforma zaživjela, u svom punom i većem kapacitetu, ali za sada je pomoć “kako bi se slagalice u potpunosti mogle složiti”.
Bez angažovanja ljudskih snaga, odnosno zainteresovanih korisnika, tehnologija ne može baš sama po sebi puno pomoći na putu promjena. Tehnologija  je samo sredstvo, a ljudi su ti koji je koriste i koji treba da budu nosioci promjena. Treba mijenjati standarde korištenja podataka, baze podataka kao i sadržaj istih, a kako bi vlasništvo postalo otvoreno. Potrebno je razotkriri osobe koje stoje iza kompanija.

Prilikom odabira zemlje, u kojoj će se  testirati i razvijati platforma, koristi se, za ovu svrhu razvijen, poseban metodološki pristup. U saradnji sa partnerskim organizacijama Web Foundation svoj tzv. open data “parometar” implementira u zemljama u kojima procjene da je to potrebno.
Nama najbliža, na ovim prostorima, u kojoj će uskoro biti ovakva stranica je Ukrajina.